ICNAB

Bosnian Islamic Centre of Hamilton

Bosnian Islamic Centre of Hamilton

Imam: Ismail ef. Fetic

Ulica: 202 Barton Street East

Grad: Stoney Creek

Federalna Država: Ontario

Poštanski Broj: L8E2K2

Država: CANADA

Telefon: 905-662-3678

Fax: 905-662-3678

DŽEMATSKI WEBSITE

 

Opis:

 

Proces utemeljenja džemata Bošnjački islamski centar, Hamilton, počeo je na inicijativu glavnog imama za bošnjačku dijasporu u Kanadi Tajib-ef. Pašanbegovića, u mubarek ramazanu 1997. godine, s mladim imamom Ismail-ef. Fetićem, samo nekoliko mjeseci po njegovom dolasku u Kanadu. Četiri, u džematu organizirane teravije (u kući Rizvana Huskića,Husrefa Mujkića, Hasana Dizdarevića i Seada Kadica) rezultirale su dogovorom da ubrzo, poslije Bajrama, počne vjeronauka u multietničkom islamskom centru Muslimanske zajednice Hamilton (Muslim Association of Hamilton), gdje je predsjednik bio Bošnjak Smail Bećirspahić. Za ramazan slijedeće, 1998. godine, Tajib- efendija i Ismail-efendija počeli su blagovremeno da pripremaju rješenja, pa je, nakon nekoliko sastanaka s džematlijama, ugovoreno da se teravija klanja u podrumu stambene zgrade na adresi 2520 Barton Street, u kojoj je živjelo dvadesetak bošnjačkih familija i desetak dodatnih, desetak u bližem komšiluku. Tu je održavana i vjeronauka, sve do početka 1999. godine. Usljed nemogućnosti da se pronađe adekvatan prostor za ramazan te 1999. godine, džemat je ostao bez organiziranih ramazanskih aktivnosti, što je izgledalo kao korak unazad. To je znatno utjecalo na početni entuzijazam, pa je trebalo vremena i napora da se povjerenje obnovi i da se krene naprijed. Pred kraj te godine, nakon jednog mevludskog programa, koji se mogao komotno nazvati "obnoviteljskim",  vjerske aktivnosti su ponovo uspostavljene.

Uzimanjem, pod kiriju, prostorija na raskrsnici Quenston/Grays Road, 2000. godine, Bošnjaci Hamiltona pokazali su odlučnost da ozbiljnije krenu u pravcu utemeljenja džemata. Tu su se, s uspjehom, odvijale najvažnije vjerske aktivnosti i uporedo s tim sazrijevala je isvijest o potrebi osiguranja vlastitog prostora. U maju 2002. godine, realizirana je kupovina starije troetažne kuće s povećom baščom, na 202 Barton Street, općina Stoni Krik (Stoney Creek), gdje je bila najveća koncentracija Bošnjaka. Kuća je temeljito adaptirana i renovirana, pa su ionako dobre vjerske aktivnosti dodatno osjetno živnule. Kako se članstvo rapidno povećavalo, tako su rasli i snovi o većem i funkcionalnijem prostoru. Ismail-efendija je djelovao inspirirajuće i poticajno, što je među džematlija snažilo vjeru i samopouzdanje. Njegove liderske sposobnosti, znanje u vijeri, te njegov odnos prema svim bitnim komponentama bošnjačkog nacionalnog bića bile su krucijalno važni elementi za razvoj džemata u Hamiltonu. Uslijedila je kupovina kuće i oveće parcele zemlje. Komad zemlje znatno veće kvadrature, koji je istovremeno bio na prodaju s druge strane mesdžidskog imanja, Odbor nije se nije smio usuditi kupiti, jer je ocijenio da bi to bilo van domašaja njihovih finansijskih mogućnosti. Uz široku podršku članstva, moglo se početi s pripremama za projekat džamije i skupljanjem sredstava.

U 2012. godini, nakon što je gradski Zavod za izgradnju izdao građevinsku dozvolu za džamiju, pripreme su ažurirane, a postavljanje kamen-temeljca zakazano je za polovinu juna 2013. godine. Za oko 12 godina postojanja, džemat je od statusa podstanara u podrumskim prostorijama uznapredovao do nivoa kad je postao sposoban da krene u projekat podizanja Allahove kuće, koja će biti ponos Bošnjaka Hamiltona i Kanade. Nema sumnje da je takvom rastu i napredovanju ogroman doprinos dao njegov imam Ismail-ef. Fetić, koji autoritativno i veoma uspješno obavlja imamsku dužnost u Bošnjačkom islamskom centru-Hamilton od prvih priprema za njegovo osnivanje.

Tokom više od 13 godina djelovanja Bošnjački islamski centar Hamilton pokazao se kao zajednica vjernika sposobna da se bori za očuvanje i jačanje islamske, bošnjačke i bosanske komponente bošnjačkog bića, ali i da pomogne svojim članovima u integriranju u kanadsko društvo na način koji će im omogućiti da usvoje ono što je u njemu pozitivno, a da pri tom ne izgube ništa od svoje muslimanske i bošnjačke posebnosti.

Rast broja članova u džematu priča je za sebe. Ako se ima u vidu da grad Hamilton sa prigradskim naseljima broji nešto vise od 400  bošnjačkih porodica, a sadašnje članstvo džemata je više od 250, proizlazi zaključak da je oko 65 posto porodica, dakle dvije trećine, uključeno u džemat, što je, za dijasporu, skoro neuobičajeno visok procenat. Uz to, ohrabruje trend kontinuiranog povećavanja džematskog članstva. Više od 100 Bošnjaka radilo je u raznim odborima i komisijama, dok je nekoliko stotina djece pohađalo mektepsku nastavu i Školu bosanskog jezika, koju je osnovao profesor Emir Ramić. Džemat svake godine organizira brojne manifestacije i programe a formirana je i biblioteka koja nosi ime najstarijeg džematlije i jednog od prvih bošnjačkih muhadžira. Izdato je na desetine brojeva Biltena, koga više od dest godina uređeuje profesor Emir Ramić i koji je jedino bošnjačko pisano glasilo u Kanadi. Pored tijesne suradnje s bošnjačkim džematima u Sjevernoj Americi, naročito onim u južnom Ontariju, kao i s Kongresom Bošnjaka, Bošnjačko-kanadskim humanitarnim društvom i Institutom za istraživanje genocida Kanada, imponira i nivo povezanosti džemata  i kooperacije s lokalnim džematima, tj. džematima u Hamiltonu i okolini.

Svojom aktivnošću tokom proteklih godina Bošnjački islamski centar Hamilton pokazao je da džemat u životu vjernika ima društvenu i duhovnu misiju od ogromnog značaja. Zajedništvo u ime Allaha povezuje i snaži redove, čisti duše, budi srca i umove, rješava probleme. U isto vrijeme, to je najsigurniji štit u odbrani od stalno prijeteće asimilacije, izgubljenosti, zalutalosti.

Ističući islamski i nacionalni identitet kao osnovu i temelj svakoj zdravoj bošnjačkoj  nadgradnji, naročito za Bošnjake u dijaspori, rukovodstvo džemata uvijek je imalo sluha i za brojne druge sadržaje i oblike djelovanja. Uz podržavanje spomenutih institucija, pružalo je podršku i Fudbalskom klubu Vratnik,  Kulturno umjetničkom društvu Bosna u srcu, itd. Time je ispoštovalo obećanje dato u pismu o namjeri osnivanja: da će džemat, prije svega, podizati islamsku svijest kod svojih pripadnika; raditi na jačanju njihove nacionalne, državotvorne i teritorijalne svijesti; posebno ulagati napore na planu okupljanja mladih na zdravim vrijednostima islama i  izvornoj bošnjačkoj tradiciji.